Imate minus, kredit ili kupujete na rate? Od 20. studenoga vrijede nova pravila

Zakon o potrošačkim kreditima, objavljen u Narodnim novinama broj 86/2026, objedinjuje dosadašnje propise o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju. Njime se hrvatsko zakonodavstvo dodatno usklađuje s europskim pravilima, a cilj je jasnije informiranje građana, odgovornije odobravanje kredita i bolja zaštita onih koji imaju poteškoća s otplatom.

Što ako banka smanji ili ukine dopušteni minus?

Jedna od važnijih odredbi odnosi se na dopušteno prekoračenje po tekućem računu, odnosno minus koji je građanin izričito ugovorio s bankom.

Prema novom zakonu, banka mora obavijestiti potrošača najmanje 30 dana prije smanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja, osim u zakonom propisanim iznimnim slučajevima.

Ako banka smanji ili ukine dopušteni minus, dužna je, prije pokretanja ovrhe ili prodaje potraživanja, bez posebnog zahtjeva građanina i bez dodatnih troškova ponuditi otplatu iznosa za koji je minus smanjen ili ukinut u 12 jednakih mjesečnih obroka. Primjenjuje se kamatna stopa koja vrijedi za dopušteno prekoračenje, a građanin dug može vratiti i ranije.

Primjer: Građanin je iskoristio 1.200 eura dopuštenog minusa, a banka mu ga ukida. Ako cijeli iskorišteni iznos treba vratiti, banka mora ponuditi otplatu tijekom 12 mjeseci. To ne znači automatski 100 eura mjesečno jer se obračunava i ugovorena kamata. Točan iznos obroka ovisi o kamatnoj stopi i planu otplate.

Važno je naglasiti da mogućnost obročne otplate nije isto što i oprost duga. Dug se i dalje vraća, ali građanin dobiva mogućnost postupne otplate.

Što vrijedi za prešutni minus?

Zakon posebno uređuje i prešutno prihvaćeno prekoračenje. Ono se razlikuje od izričito ugovorenog dopuštenog minusa.

Za prešutno prekoračenje propisano je da njegov odobreni iznos ne smije biti viši od prosječnog redovitog mjesečnog priljeva na račun u razdoblju koje banka uzima za izračun.

Ako se prešutno prekoračenje smanjuje ili ukida, banka također mora najmanje 30 dana unaprijed obavijestiti građanina. Propisana je i ponuda otplate u 12 jednakih mjesečnih obroka uz važeću kamatnu stopu.

Za građane koji su ranije sklopili ugovor o kreditu bez roka dospijeća posebno su važne prijelazne odredbe zakona, koje određuju koja se nova pravila primjenjuju i na takve ugovore.

Ukida li se kupnja na rate kreditnim i debitnim karticama?

Ne. Kupnja na rate kreditnim i debitnim karticama ostaje moguća. Ministarstvo financija to je posebno pojasnilo nakon netočnih informacija koje su se pojavile u javnosti.

Kada banka ili izdavatelj kartice građaninu odobri kreditni limit i ugovori uvjete njegova korištenja, pojedinačna kupnja na rate predstavlja korištenje već odobrenog okvira. Zato se kreditna sposobnost ne provjerava ponovno pri svakoj pojedinačnoj kupnji.

Primjer: Građanin ima karticu s odobrenim limitom od 2.000 eura i kupuje perilicu rublja za 600 eura na šest rata. Sama kupnja ne znači da trgovina mora ponovno provjeravati njegove prihode i postojeće kredite. Koristi se prethodno ugovoreni kartični okvir, uz uvjete banke ili izdavatelja kartice.

Važna je i razlika između kartične kupnje na rate i situacije u kojoj trgovac sam financira kupnju. Ako trgovac izravno odobrava obročnu otplatu i preuzima rizik naplate, na takav model mogu se primjenjivati posebne obveze iz zakona, ovisno o vrsti ugovora i propisanim iznimkama.

Proširena primjena zakona na određene kartične kreditne proizvode i plaćanje na rate korisnika platnih usluga počinje 1. siječnja 2028. godine.

Banke će detaljnije provjeravati kreditnu sposobnost

Prije odobravanja kredita vjerovnik mora procijeniti može li građanin uredno otplaćivati preuzete obveze. To nije potpuno nova obveza, ali novi zakon detaljnije propisuje način procjene.

U obzir se uzimaju prihodi, rashodi, postojeće financijske obveze i druge relevantne okolnosti. Procjena ne smije biti utemeljena isključivo na kreditnoj povijesti, a društvene mreže ne smiju se koristiti kao izvor podataka za procjenu kreditne sposobnosti.

Primjer: Osoba s mjesečnim primanjima od 1.400 eura već otplaćuje kredit od 300 eura i želi podići novi gotovinski kredit. Banka mora procijeniti njezine ukupne financijske mogućnosti, a ne promatrati samo visinu plaće. Sam zakon ne jamči da će zahtjev biti odobren.

Ako se pri procjeni koristi automatizirana obrada osobnih podataka, potrošač ima pravo zatražiti objašnjenje i ljudsko preispitivanje procjene i odluke.

Uz zakonska pravila i dalje su važni posebni kriteriji i ograničenja Hrvatske narodne banke za kreditiranje građana.

Što se mijenja kod gotovinskih kredita?

Kod gotovinskih i drugih potrošačkih kredita naglasak je na jasnijim informacijama o ukupnom trošku, procjeni kreditne sposobnosti i zaštiti pri prijevremenoj otplati.

Građani i dalje imaju pravo kredit vratiti prije ugovorenog roka, djelomično ili u cijelosti, uz odgovarajuće smanjenje ukupnih troškova.

Kod novih potrošačkih kredita naknada za prijevremenu otplatu dopuštena je samo uz zakonske uvjete. Ako se kredit otplaćuje u razdoblju fiksne kamatne stope, naknada može iznositi najviše 1 posto iznosa koji se prijevremeno otplaćuje kada je do ugovorenog dospijeća ostalo više od godine dana, odnosno najviše 0,5 posto kada je ostalo manje od godine dana.

Međutim, novi zakon dodatno ograničava naplatu: naknada se smije naplatiti samo ako prijevremena otplata premašuje 10.000 eura unutar 12 mjeseci, i to samo na dio iznad tog iznosa. Naknada ne smije biti viša od kamata koje bi potrošač platio do kraja ugovora.

Primjer: Ako građanin prijevremeno otplati 8.000 eura gotovinskog kredita, prema novom pravilu nema naknade za prijevremenu otplatu. Ako otplati 15.000 eura, a do dospijeća je ostalo više od godine dana, zakonski postotni maksimum od 1 posto računa se samo na 5.000 eura iznad praga, što daje najviše 50 eura. I tada moraju biti ispunjeni ostali zakonski uvjeti.

Pravo na prijevremenu otplatu postojalo je i ranije. Novost je, među ostalim, način obračuna i ograničavanja naknade za ugovore na koje se primjenjuje novi zakon.

A što je sa stambenim kreditima?

Novi zakon obuhvaća i stambeno potrošačko kreditiranje, koje je dosad bilo uređeno posebnim zakonom.

Građani mogu djelomično ili potpuno prijevremeno otplatiti stambeni potrošački kredit bez naknade za prijevremenu otplatu. Međutim, to nije pravo koje se prvi put uvodi u studenome 2026. godine, nego zaštita koja već postoji u dosadašnjem zakonodavstvu za ugovore na koje se primjenjuje.

Pri odobravanju stambenog kredita banka mora procijeniti sposobnost otplate. Vrijednost nekretnine koja služi kao osiguranje ne smije biti glavni temelj pozitivne procjene, uz zakonom predviđene iznimke.

To znači da vrijedna nekretnina sama po sebi nije jamstvo odobravanja kredita ako prihodi i ostale okolnosti ne pokazuju da će se obveze moći uredno podmirivati.

Što ako građanin ima poteškoća s otplatom?

Novi zakon uređuje i postupanje prema građanima koji imaju financijske poteškoće te savjetovanje o dugu.

Važno je pritom podsjetiti da obveza vjerovnika da prije određenih postupaka prisilne naplate razmotri mjere olakšavanja otplate nije potpuno nova. Takva zaštita uvedena je izmjenama ranijih zakona koje su stupile na snagu početkom 2024. godine.

Novi propis dodatno uređuje zaštitu potrošača i sustav savjetovanja o dugu, ali ne znači da građanin može jednostrano prestati plaćati kredit ili zahtijevati otpis dugovanja.

Vrijede li nova pravila i za kredite koje već otplaćujemo?

Ovo je jedno od najvažnijih pitanja. Prema članku 109. novog zakona, na ugovore sklopljene prije njegova stupanja na snagu u pravilu se nastavljaju primjenjivati propisi koji su vrijedili u vrijeme njihova sklapanja.

Postoje izričite iznimke, osobito za određene obveze tijekom trajanja kredita te ugovore bez roka dospijeća. Zato se ne može tvrditi da će se baš svako novo pravo automatski primjenjivati na svaki ranije ugovoreni gotovinski ili stambeni kredit.

Primjer: Građanin koji je 2023. godine ugovorio gotovinski kredit ne dobiva automatski sve nove uvjete prijevremene otplate samo zato što novi zakon počinje vrijediti u studenome 2026. Za njegov ugovor treba provjeriti ranije propise, ugovorene uvjete i zakonske iznimke.

Tri važna datuma

• 20. studenoga 2026. – početak primjene najvećeg dijela novog zakona.
• 1. lipnja 2027. – početak primjene posebnih odredbi za određene vjerovnike i kreditne posrednike koji dosad nisu bili obuhvaćeni ranijim pravilima. Za njih je propisan i rok za podnošenje zahtjeva za odobrenje do 1. kolovoza 2027.
• 1. siječnja 2028. – početak proširene primjene zakona na određene kartične kreditne proizvode i ugovore o plaćanju na rate korisnika platnih usluga.

Zaključno, novi zakon donosi dodatnu zaštitu građana, ali ne ukida kupnju na rate, ne briše postojeće dugove i ne mijenja automatski sve ranije sklopljene ugovore. Najvažnije je provjeriti o kojoj se vrsti kredita radi, kada je ugovor sklopljen i koje se odredbe na njega primjenjuju.

Izvori: Zakon o potrošačkim kreditima (NN 86/2026), Ministarstvo financija Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka.