Gotovo dvije trećine starijih samaca u riziku od siromaštva: Koliko je teško živjeti od jedne mirovine u našem kraju?
Gotovo četiri od deset stanovnika Hrvatske starijih od 65 godina živi u riziku od siromaštva, a među onima koji žive sami taj je udio još veći. Povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, koji se obilježava 17. listopada, provjerili smo što govore službeni podaci i koliko je teško od jedne mirovine podmiriti svakodnevne troškove.
Starost bi trebala biti razdoblje sigurnosti, mira i dostojanstvenog života. No za velik broj starijih ljudi u Hrvatskoj svakodnevica izgleda drukčije. Nakon desetljeća rada, odgoja djece i stvaranja obitelji, mnogi se suočavaju s pitanjem kako rasporediti mirovinu da potraje do sljedeće isplate.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2025. godinu, čak 39,4 posto osoba starijih od 65 godina nalazi se u riziku od siromaštva. Među starijim osobama koje žive same taj udio doseže 64,4 posto.
Drugim riječima, gotovo dvije od tri starije osobe koje žive same imaju dohodak ispod statističkog praga rizika od siromaštva.
Zašto su stariji samci posebno ugroženi?
Razlog nije teško razumjeti. Kada dvije osobe žive u zajedničkom kućanstvu, mogu dijeliti troškove električne energije, vode, grijanja, komunalnih usluga i održavanja doma. Kada jedna osoba ostane sama, većina tih troškova ne nestaje.
U Vodicama, Srimi, Tribunju, Pirovcu, Tisnom, Murteru i na otocima to je pitanje koje zaslužuje posebnu pozornost. Starija osoba može živjeti u vlastitoj kući, a ipak imati vrlo malo novca za svakodnevni život. Vlasništvo nad nekretninom ne znači da na računu ima dovoljno novca za hranu, lijekove, grijanje ili nepredviđeni popravak.
Na otocima poput Prvića i u manjim naseljima dodatno je važno pitanje dostupnosti trgovina, zdravstvenih i socijalnih usluga te prijevoza. Financijska ranjivost nije uvijek samo pitanje visine mirovine, nego i mogućnosti da starija osoba do potrebnih usluga uopće dođe.
Koliki je prag rizika od siromaštva?
Državni zavod za statistiku utvrdio je da je prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo u 2025. godini iznosio 9.034 eura godišnje, odnosno približno 753 eura mjesečno.
To ne znači da država svakome jamči 753 eura niti da osoba s manjim primanjima automatski ostvaruje pravo na socijalnu pomoć. Riječ je o statističkom pokazatelju koji se određuje na temelju raspodjele dohotka stanovništva.
| Pokazatelj za 2025. | Udio |
|---|---|
| Ukupno stanovništvo u riziku od siromaštva | 19,5 % |
| Osobe starije od 65 godina | 39,4 % |
| Muškarci stariji od 65 godina | 35,3 % |
| Žene starije od 65 godina | 42,4 % |
| Starije osobe koje žive same | 64,4 % |
Izvor: Državni zavod za statistiku, Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2025.
Zašto je položaj starijih žena teži?
Podaci pokazuju da su žene starije od 65 godina izloženije riziku od siromaštva nego muškarci iste dobi. Među starijim ženama stopa iznosi 42,4 posto, a među muškarcima 35,3 posto.
Jedan od važnih razloga može biti kraći mirovinski staž, niže plaće tijekom radnog vijeka te razdoblja provedena izvan plaćenog rada zbog brige o djeci i obitelji. Nakon smrti supružnika dio žena ostaje živjeti sam, s jednim izvorom prihoda i gotovo istim troškovima održavanja kućanstva.
Prosječna mirovina ne opisuje svačiju stvarnost
Prema podacima Vlade i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, nakon usklađivanja mirovina od 1. srpnja 2026. prosječna sveukupna mirovina iznosi približno 768 eura.
Taj je iznos tek nešto viši od statističkog praga rizika od siromaštva za samca iz 2025. godine. No prosjek ne pokazuje koliko osoba prima znatno manje mirovine, a koliko ih prima više.
Važno je razlikovati i prosječnu mirovinu od najniže mirovine. Od 1. srpnja 2026. najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 16,58 eura. Za 20 godina staža to bi, prema jednostavnom umnošku, bilo 331,60 eura, a za 30 godina 497,40 eura mjesečno. Stvarni iznos pojedine mirovine ovisi o zakonskim uvjetima i obračunu.
Koliko od mirovine ostaje za svakodnevni život?
Kako bismo približili razmjere problema, napravili smo jednostavan ilustrativni izračun za stariju osobu koja živi sama u vlastitom stanu ili kući, bez troška najamnine i bez otplate kredita.
| Mjesečni trošak | Pretpostavljeni iznos |
|---|---|
| Prehrana | 220 € |
| Električna energija, voda i komunalni troškovi | 85 € |
| Grijanje – mjesečni prosjek | 45 € |
| Higijena i kućanske potrepštine | 30 € |
| Telefon i osnovne komunikacijske usluge | 20 € |
| Lijekovi i zdravstveni izdaci | 30 € |
| Prijevoz i sitni nepredviđeni izdaci | 40 € |
| Ukupno | 470 € |
Napomena: Ovo je isključivo ilustrativni proračun s pretpostavljenim iznosima, a ne rezultat službenog istraživanja cijena u Vodicama. Stvarni troškovi razlikuju se prema zdravstvenom stanju, vrsti grijanja, stanovanju i potrošačkim navikama.
Osobi s mirovinom od 400 eura u ovakvom bi primjeru nedostajalo 70 eura mjesečno već za navedene osnovne potrebe. S mirovinom od 500 eura preostalo bi samo 30 eura, dok bi s mirovinom od 600 eura ostalo 130 eura.
U tom izračunu nema kupnje odjeće, većih popravaka kuće, zamjene kućanskih uređaja, stomatoloških zahvata, dodatnih medicinskih troškova ni drugih izvanrednih izdataka.
Upravo zato siromaštvo starijih osoba često nije vidljivo na prvi pogled. Netko može uredno održavati dom i živjeti vrlo skromno, a da pritom mjesecima odgađa trošak koji ne može podmiriti.
Što govore podaci za naš kraj?
Šibensko-kninska županija pripada statističkoj regiji Jadranska Hrvatska, u kojoj je ukupna stopa rizika od siromaštva u 2025. iznosila 19 posto.
Međutim, taj podatak odnosi se na stanovništvo cijele regije i sve dobne skupine. Ne može se zaključiti da je ista stopa siromaštva među starijima u Vodicama, Tribunju ili drugim mjestima naše županije.
Državni zavod za statistiku u ovom istraživanju ne objavljuje pouzdane stope rizika od siromaštva za pojedine gradove i općine. Zbog toga ne bi bilo odgovorno nacionalne postotke jednostavno primijeniti na broj starijih stanovnika Vodica ili okolnih mjesta.
Ono što je sigurno jest da starenje stanovništva, samačka kućanstva, visina mirovina i dostupnost pomoći predstavljaju važna pitanja i za naš kraj. Posebno treba voditi računa o ljudima koji žive sami, osobama slabijeg zdravlja i onima koji nemaju obiteljsku podršku u blizini.
Što ako osoba nema pravo na mirovinu?
Za dio građana koji nisu ostvarili pravo na mirovinu postoji nacionalna naknada za starije osobe.
Od 1. siječnja 2026. ona iznosi 160,22 eura mjesečno. Prema podacima HZMO-a za isplatu u listopadu, pravo je ostvarivalo 19.610 korisnika, među kojima je nešto više od 80 posto žena.
Osnovni uvjeti uključuju navršenih 65 godina života, hrvatsko državljanstvo i neprekidno prebivalište u Hrvatskoj najmanje deset godina neposredno prije podnošenja zahtjeva.
Podnositelj ne smije biti korisnik mirovine ni obvezno mirovinski osiguran, a prosječni mjesečni prihod po članu kućanstva u prethodnoj godini ne smije prelaziti 320,44 eura. Postoje i dodatni zakonski uvjeti, uključujući ograničenja povezana s drugim socijalnim pravima i smještajem.
Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, prema propisanom postupku.
Postoje i druga prava, ali nisu automatska
Starije osobe s vrlo niskim prihodima mogu, ovisno o svojim okolnostima, provjeriti mogućnost ostvarivanja zajamčene minimalne naknade preko Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Korisnicima zajamčene minimalne naknade može pripadati i naknada za troškove stanovanja, koju priznaje jedinica lokalne samouprave. Ona obuhvaća određene troškove poput komunalnih naknada, grijanja i vode, prema zakonskim pravilima.
Postoji i status ugroženog kupca energenata. Među kategorijama koje mogu ostvariti taj status nalaze se korisnici zajamčene minimalne naknade, nacionalne naknade za starije osobe i određenih prava povezanih s invaliditetom, kao i pojedini članovi njihovih kućanstava.
Ta prava nisu univerzalna i ne mogu se sva međusobno kombinirati. Primjerice, nacionalna naknada za starije osobe i zajamčena minimalna naknada podliježu posebnim pravilima o međusobnom isključivanju i izboru prava.
Osobe koje teško samostalno obavljaju svakodnevne aktivnosti trebale bi provjeriti i mogućnost pomoći u kući, usluga u zajednici te drugih oblika socijalne podrške.
Siromaštvo nije samo pitanje novca
Kada se govori o siromaštvu starijih, najčešće se spominju mirovine. No iza statistike nalaze se i problemi koji se ne mogu prikazati samo iznosima na računu.
Starija osoba koja živi sama možda ima dovoljno novca za najosnovniju prehranu, ali nema automobil, ne može sama do liječnika ili joj je odlazak u trgovinu ozbiljan napor. Druga osoba možda može platiti režije, ali ne i popraviti dotrajalu instalaciju ili zamijeniti pokvareni hladnjak.
Na otocima i u manjim mjestima takve poteškoće mogu biti dodatno izražene zbog prometne povezanosti i udaljenosti pojedinih usluga.
Siromaštvo se zato ne mjeri samo time ima li netko dovoljno novca da preživi mjesec, nego i mogućnošću da živi dostojanstveno, ostane uključen u zajednicu i dobije pomoć kada mu je potrebna.
Dan koji nas podsjeća na ljude iza statistike
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva prilika je da se govori o brojkama, ali još više o ljudima koje te brojke predstavljaju.
U našim mjestima žive generacije koje su radile, gradile kuće, podizale djecu i sudjelovale u životu zajednice. Mnogi od njih danas žive skromno, bez velikih očekivanja, često i bez želje da drugima govore o vlastitim teškoćama.
Podatak da je gotovo dvije trećine starijih samaca u Hrvatskoj izloženo riziku od siromaštva ozbiljno je upozorenje. Ne govori nam koliko je takvih ljudi u svakoj vodičkoj ulici ili na svakom otoku, ali nas podsjeća koliko je važno da pomoć bude dostupna, razumljiva i pravodobna.
Jer dostojanstvena starost ne bi smjela značiti svakodnevno biranje između računa, hrane i osnovnih životnih potreba.
