Veći dodatak za više od milijun umirovljenika: Bez zahtjeva, poreza i ovrhe

Riječ je o trajnom godišnjem pravu uvedenom Zakonom o mirovinskom osiguranju, koje se prvi put ostvarivalo 2025. godine. Iako se u javnosti često naziva trinaestom mirovinom, godišnji dodatak nije jednak iznosu redovne mjesečne mirovine. Njegova visina prvenstveno ovisi o broju punih godina mirovinskog staža na temelju kojeg je mirovina određena.

Koliko će umirovljenici dobiti u prosincu?

Izračun je jednostavan: broj punih godina mirovinskog staža množi se sa sedam eura. Za razliku od redovne mirovine, iznos godišnjeg dodatka ne određuje se prema visini mjesečnog primanja.

Godine mirovinskog staža	Dodatak za 2025.	Dodatak za 2026.
15 godina	90 €	105 €
20 godina	120 €	140 €
25 godina	150 €	175 €
30 godina	180 €	210 €
35 godina	210 €	245 €
40 godina	240 €	280 €
45 godina	270 €	315 €

Primjerice, umirovljenik s 35 punih godina staža ove će godine dobiti 245 eura, što je 35 eura više nego prošle godine. Za 40 godina staža povećanje iznosi 40 eura.

Važno je naglasiti da se računaju pune godine staža. Ako je mirovina određena na temelju 39 godina i osam mjeseci staža, za godišnji dodatak uzima se 39 punih godina, što iznosi 273 eura.

Isplata u prosincu, bez zahtjeva i dodatne dokumentacije

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje potvrdio je da će se godišnji dodatak isplatiti u prosincu 2026. godine, bez donošenja posebnog rješenja.

Umirovljenici ne trebaju podnositi zahtjev, dostavljati potvrde o stažu niti posebno prijavljivati pravo na dodatak. HZMO će izračun obaviti na temelju podataka kojima raspolaže.

Točan datum prosinačke isplate u objavi HZMO-a od 21. listopada nije naveden.

Pravo imaju i korisnici invalidskih i obiteljskih mirovina

Godišnji dodatak nije namijenjen samo korisnicima starosnih mirovina. Pravo obuhvaća i korisnike prijevremenih starosnih, invalidskih i obiteljskih mirovina, kao i korisnike mirovina ostvarenih prema posebnim propisima.

Kod invalidskih mirovina dodatak se određuje prema punim godinama mirovinskog staža na temelju kojeg je određena mirovina. To znači da se ne mora raditi samo o godinama koje je osoba stvarno provela na radnom mjestu.

Za korisnike obiteljskih mirovina vrijedi posebno pravilo. Dodatak se određuje prema punim godinama mirovinskog staža na temelju kojeg je bila određena mirovina preminulog korisnika, odnosno prema stažu na temelju kojeg je određena obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika.

Primjerice, ako je obiteljska mirovina određena na temelju 40 punih godina mirovinskog staža preminulog osiguranika, godišnji dodatak izračunava se prema tom stažu i iznosi 280 eura. Ne računa se prema eventualnom vlastitom radnom stažu osobe koja prima obiteljsku mirovinu.

Što ako mirovina nije određena prema godinama staža?

HZMO je posebno pojasnio položaj korisnika kojima iznos mirovine nije određen na temelju mirovinskog staža.

Za takve se korisnike godišnji dodatak obračunava na temelju 15 godina staža, što za 2026. znači 105 eura.

To je zakonsko pravilo obračuna za navedenu skupinu korisnika, a ne opći minimalni iznos koji automatski pripada svakom umirovljeniku.

Računa se i poseban, pridodani i dodani staž

Jedno od važnijih pitanja odnosi se na to koje se sve godine priznaju pri izračunu godišnjeg dodatka.

Prema službenom pojašnjenju HZMO-a, mirovinski staž za određivanje dodatka obuhvaća staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem, poseban staž, pridodani staž i dodani staž.

Drugim riječima, ne gledaju se isključivo godine provedene u radnom odnosu, nego mirovinski staž koji je prema propisima uzet u obzir pri određivanju mirovine.

To može biti posebno važno korisnicima kojima je priznat poseban staž, osobama koje su radile na poslovima s povećanim trajanjem staža te korisnicima kojima je pri određivanju mirovine priznat dodani ili pridodani staž.

Međutim, nije dovoljno da osoba smatra kako ima pravo na određene dodatne godine. Za izračun je mjerodavan staž na temelju kojeg je mirovina određena, odnosno podaci iz mirovinskog rješenja.

Dodatak se ne oporezuje i zaštićen je od ovrhe

Za umirovljenike je posebno važna činjenica da se godišnji dodatak ne oporezuje.

To znači da se na isplaćeni dodatak ne obračunava porez na dohodak. Ako korisniku prema obračunu pripada 280 eura, riječ je o iznosu dodatka bez umanjenja za porez.

HZMO je također potvrdio da je godišnji dodatak izuzet od ovrhe.

Ta je zaštita posebno važna umirovljenicima koji imaju blokirane račune ili dugovanja. Riječ je o primanju koje je zakonom zaštićeno od prisilne naplate.

Ne utječe na pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje

Još jedna važna informacija odnosi se na korisnike koji imaju pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna na temelju prihodovnog cenzusa.

HZMO izričito navodi da godišnji dodatak na mirovinu ne ulazi u prihodovni cenzus za ostvarivanje tog prava.

Primjerice, ako umirovljenik prima mirovinu koja je blizu propisane prihodovne granice, prosinački godišnji dodatak neće mu se pribrajati prihodima pri utvrđivanju ispunjava li taj cenzus.

To znači da zbog same isplate godišnjeg dodatka ne bi trebao izgubiti pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje koje mu se plaća iz državnog proračuna.

Što je s onima koji su tek otišli u mirovinu?

Pravo na godišnji dodatak povezano je s kalendarskom godinom za koju se korisniku isplaćivala mirovina. Stoga pravo nije ograničeno samo na osobe koje su bile umirovljene tijekom cijele godine.

HZMO navodi i pravilo za korisnike kojima godišnji dodatak nije isplaćen u redovnom terminu. Njima će se dodatak isplatiti u mjesecu nakon prve redovne isplate mirovine.

To je posebno važno osobama koje su tijekom 2026. ostvarile pravo na mirovinu, ali im postupak određivanja mirovine ili početak redovne isplate još nije dovršen.

Prema tome, ako korisniku dodatak ne sjedne u prosincu zato što mu redovna isplata mirovine još nije započela, to samo po sebi ne znači da je izgubio pravo na godišnji dodatak.

Prosječno 208 eura, za isplatu oko 260 milijuna eura

Prema podacima koje je Vlada objavila 21. listopada, ovogodišnji godišnji dodatak iznosit će prosječno oko 208 eura po umirovljeniku.

Za njegovu isplatu potrebno je osigurati oko 260 milijuna eura u državnom proračunu.

Prošle godine dodatak je iznosio šest eura po punoj godini staža, a prema Vladinim podacima prosječno je isplaćeno oko 177 eura. Ukupno je za tu namjenu izdvojeno oko 217 milijuna eura.

Ovogodišnje povećanje vrijednosti jedne godine staža sa šest na sedam eura predstavlja rast od približno 16,7 posto.

Važno je pritom razlikovati godišnji dodatak od redovnog usklađivanja mirovina. Godišnji dodatak isplaćuje se jednom godišnje i ne povećava trajno iznos mjesečne mirovine.

Što umirovljenici trebaju napraviti?

Za ostvarivanje godišnjeg dodatka nije potrebno poduzimati nikakve posebne radnje. HZMO će ga obračunati i isplatiti prema službenim evidencijama.

Umirovljenicima koji žele provjeriti očekivani iznos najvažnije je pogledati koliko im je punih godina mirovinskog staža uzeto u obzir pri određivanju mirovine.

Za dodatna pojašnjenja mogu se obratiti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje na informativne telefone 01/4595-011 i 01/4595-022.

Ovogodišnja odluka donosi veći godišnji dodatak korisnicima na koje se pravo odnosi. Isplaćuje se automatski, bez poreza, izuzet je od ovrhe i ne utječe na prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.